U nacionalnom projektu Hrvatske mreže školskih knjižničara „Čitamo mi, u obitelji svi“ naša škola sudjeluje petu godinu zaredom. Sa krajem školske godine bliži se i kraj ovogodišnjeg ciklusa projekta u kojem su sudjelovali 3.a i 3.b razred s učiteljicama Morenom i Jasnom.

Bio je to vrlo uzbudljiv čitateljski poduhvat!

U dogovoru s knjižničarkom, učiteljice su u prvom polugodištu odabrale sedam naslova za veselu naprtnjaču svog razreda.

3. a razred čitao je sljedeće naslove: Mea, mlađa sestra; Gregov dnevnik - Nezgoda za nezgodom ; Sve što sam naučila (roman za roditelje); Kastor vrtlari; Brodovi : legendarna putovanja; Tolerancija u svakidašnjem životu (priručnik za roditelje) te Atlas pustolovina, dok je 3.b u naprtnjači mogao pronaći sljedeće naslove: Tonka će sutra; Zgode i nezgode kapetana Gaćeše; Judita (roman za roditelje); ARMSTRONG: Veliko putovanje miša astronauta; Skener : Čudesne životinje; Hiperaktivno dijete - Uznemireni roditelji i odgajatelji (priručnik za roditelje) te Mali fizičar.

Projekt  je započeo 8. veljače 2019. godine kada su Sven (3.a) i Branimir (3.b) prvi odnijeli naprtnjače u svoje domove. Naprtnjače su preuzeli u petak, a u narednu srijedu su održali predstavljanje za svoje razrede. U naprtnjači se osim knjiga nalazi i Bilježnica dojmova. U Bilježnicu dojmova je svaki učenik napisao kraći sastavak u kojem je pokušao prenijeti dojmove i osjećaje o obiteljskom čitanju. Uz sastavak učenici su nacrtali crtež koji prikazuje čitanje u obitelji ili zalijepili zajedničku obiteljsku fotografiju.

Način na koji će prezentirati dojmove i prepričavati iskustva čitanja u obitelji prepušten je učenicima! U tome nas je prvi iznenadio Lovren (3.b). Oslikavši majicu motivima iz knjiga koje je čitao, Lovren je oduševio svoje prijatelje iz razreda, knjižničarku i učiteljicu. Njegov kreativni uradak motivirao je i druge učenike iz razreda na različite kreativne ideje pa je tako Leona osmislila Rivarela News – Vijesti iz Rivarela sa udarnom vijest o psu koji čita knjigu, Ema je izradila kviz za cijeli razred, a nekolicina učenika osmislila je zanimljive plakate.

Nikoli Geljiću u izlaganju se pridružila i mama Sanja. Zajedno su nam predstavili pročitano i zaposlili razred sa puzzlicama s likovima iz Kapetana Gaćeše.

Svi roditelji su bili upoznati s ciljevima i načinom provedbe projekta na roditeljskom sastanku na početku školske godine. Na roditeljskom sastanku istaknut je najvažniji cilj projekta - da roditelji sa djecom provedu kvalitetno slobodno vrijeme u čitanju. Djeca najbolje uče oponašanjem, iako ona toga nisu svjesna, stoga to iskoristimo da bismo ih usmjerili prema knjizi. Koristi su višestruke: zajedničko provedeno vrijeme – neprocjenjivo, poboljšanje kvalitete čitanja, stečena nova znanja, razvijanje mašte, poboljšanje komunikacijskih vještina i vokabulara…

Više o projektu:

Nacionalni projekt "Čitamo mi, u obitelji svi" pokrenut je 2011. godine u organizaciji HMŠK (Hrvatske mreže školskih knjižničara). Ima elemente i školskog i razrednog projekta. Nacionalni projekt je jer obuhvaća 126 školskih knjižnica i knjižničara, 221 učitelja, oko 5.000 učenika i 20.000 njihovih članova obitelji iz cijele Hrvatske (od Dubrovnika do Svetog Martina na Muri, od Kanfanara do Vukovara).

Školski je projekt jer obuhvaća zajednički rad učitelja i knjižničara s učenicima na promociji školske knjižnice i svladavanju tehnike čitanja kod učenika. I na kraju, razredni jer uključuje sudjelovanje svih učenika jednog trećeg razreda u zajedničkoj aktivnosti - čitanju.

Projekt je osmišljen prema principu "putovanja" knjižnične naprtnjače od jednog do drugog učenika trećeg razreda. Svakog petka se slučajnim odabirom ili prema rasporedu učenika u imeniku odabire jedan od učenika koji nosi knjižničnu naprtnjaču doma u obitelj. Knjižnična naprtnjača gostuje u obitelji učenika 5 dana. U njoj se nalazi 8 zanimljivih knjiga iz različitih područja (roman ili priča za djecu, zbirke pjesama za djecu, roman ili zbirka pjesama za roditelje, slikovnica za djecu s teškoćama u čitanju, popularno-znanstveni priručnik, priručnik za odgoj djece, priručnik za kvalitetno provođenje slobodnog vremena i popularno napisana knjiga o hrvatskoj kulturi, tradiciji ili povijesti). Neke knjige su namijenjene samo roditeljima, neke samo djeci, a neke za zajedničko čitanje.

Ovim projektom na privlačan i zanimljiv način djecu uključujemo u model čitanja radi razonode s ciljem razvoja tehnike (vještine) čitanja kao knjižnične pretpostavke i prve sastavnice kompetencije "učiti kako učiti" (prema Nacionalnom okvirnom kurikulu i Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December for life long learning 2006/962/EC). Izborom različitih knjiga skrećemo učenicima i roditeljima pozornost da se u školskoj knjižnici nalaze i druge knjige osim lektire. Roditeljima skrećemo pozornost na činjenicu koliko je nezamjenjivo da tijekom svih nižih razreda budu uzor djeci u čitanju. Efikasno ih pridobivamo da tijekom 5 dana na različite načine čitaju sa svojom djecom. Hoće li promijeniti i svoje navike - ostaje na njima, no školski im knjižničar nije samo rekao što je dobro za njihovu djecu, nego ih je uputio kako da to čine i motivirao da kroz 5 dana taj model i iskušaju.

Roditeljima skrećemo pozornost i na važnost svladavanja tehnike čitanja, motiviramo ih i upućujemo kako da pomognu svojoj djeci u svladavanju čitanja. Istodobno, senzibiliziramo ih za suradnju sa školom i knjižnicom i uključujemo ih u konkretne aktivnosti. Projektom želimo utjecati na promjenu još uvijek čvrsto uvriježenog stajališta da školske knjižnice treba svesti samo na posudbu lektire te da suradnja narodnih i školskih knjižnica treba biti jednosmjerna. Projektom želimo ukazati da specifične aktivnosti koje mogu provesti školski knjižničari, mogu biti od velike koristi i narodnim knjižnicama. Uvažavajući činjenicu da uz kulturnu dimenziju nakladništvo ima i komercijalnu te da je knjiga i roba te izvor zarade, kroz ove projekte nastojimo s nakladnicima uspostaviti partnerski odnos i suradnju na poticanju čitanja, ojačavajući im svijest da poticanjem čitanja u knjižnicama ne samo da ne umanjujemo njihovu zaradu, nego ju i povećavamo na dva načina.

Prvo - poticanjem čitanja knjige se više posuđuju i više troše, pa ih je potrebno prije izlučiti zbog amortizacije i zamijeniti novim primjercima - a to znači da se na taj način više knjiga otkupljuje od nakladnika.

Drugo - poticanjem čitanja određen broj potaknutih korisnika (roditelja i učenika) odlučuje se na kupnju knjiga, a prema načelu da „ponuda stvara potražnju", na taj način potičemo kupce da umjesto nekih drugih proizvoda ili usluga kupuju knjige, od čega nakladnici imaju izravne koristi. Odabirom knjiga hrvatskih autora potičemo i nakladništvo djela naših autora i važnost hrvatske književnosti i kulture. Stvaranjem partnerskih odnosa nakladnika s knjižnicama nastojimo utjecati na promjenu postupaka (jednog dijela) nakladnika. Umjesto da nakladnici knjižnice percipiraju isključivo kao kupce svojih proizvoda te se međusobno preotimaju za ograničena sredstva za kupnju knjiga, ... jer knjižničari ne bi smjeli građu kupovati prema sugestijama nakladnika, već na temelju evidentiranih potreba svojih korisnika i tako oblikovane desiderate. Nakladnici bi se trebali međusobno "boriti za preotimanje" knjižnica kao kupaca svojih proizvoda. Zatim, posrednim ciljem se nastoji ukazati nadležnima i javnosti na važnost i nenadomjestivu ulogu školske knjižnice kao mjesta poticanja razvitka tehnike čitanja i da ih potaknemo na uspostavu modela kojim se svakom školskom knjižničaru osigurava na početku svake školske godine na raspolaganje određena svota novaca za nabavu nove knjižnične građe tijekom školske godine.

(https://www.mvinfo.hr/clanak/nacionalni-projekt-itamo-mi-u-obitelji-svi)